Svima je danas poznata hitnost problema neplodnosti. I državne i privatne klinike bave se rješavanjem ovih problema jer je prilično velikom broju parova potrebna pomoć.
Većina parova koji traže pomoć zbog problema s neplodnošću smatraju svoje zdravstveno stanje glavnim problemom. No, vrijedi se sjetiti i koliko je psihološko stanje partnera važno za začeće.
U današnjoj stvarnosti, želja za profesionalnim ostvarenjem i izgradnjom karijere sve češće može biti uzrok psihološke neplodnosti. Žene žele postići uspjeh u mnogim područjima ravnopravno s muškarcima. Žele roditi dijete, ali istovremeno ih je strah napustiti karijeru. Što ako to dovede do usamljenosti, izolacije od društva na neko vrijeme i moguće do materijalnih poteškoća? I unatoč vanjskim naporima, žena možda podsvjesno nije spremna imati dijete. Ako žena osjeća da ne može zaštititi svoju bebu, tada do začeća možda neće doći.
Razni strahovi povezani sa samom trudnoćom mogu spriječiti ženu da postane majka. To može biti strah od gubitka trudnoće, strah od rađanja bolesne bebe, strah od porođaja, strah od promjene figure (tijela) i još mnogo toga.
Veza između psiholoških čimbenika i neplodnosti
„Psihološka nelagoda povezana s neplodnošću dobro je dokumentirana, s višim stopama depresije, anksioznosti i stresa među osobama s neplodnošću u usporedbi s općom populacijom. Rješavanje psiholoških čimbenika tijekom liječenja neplodnosti može pomoći u poboljšanju ishoda i kvalitete života pogođenih.“
Izvor: Boivin, J., Domar, AD, Shapiro, DB, Wischmann, TH i Fauser, BC (2012). Međunarodni odbor za praćenje potpomognute oplodne tehnologije (ICMART) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirali su glosar terminologije potpomognute oplodnje, 2009. Human Reproduction, 27(2), 240-249.
Utjecaj stresa na reproduktivno zdravlje
Stres je uobičajeno iskustvo u modernom životu i može imati značajan utjecaj na fizičko i emocionalno blagostanje. Kada je riječ o plodnosti, stres može poremetiti osjetljivu ravnotežu hormona i neurotransmitera koji reguliraju reproduktivnu funkciju. Stres također može utjecati na imunološki sustav, povećavajući rizik od infekcije i upale u reproduktivnim organima.
Istraživanja su pokazala da stres može negativno utjecati na plodnost, posebno kod žena. Studija objavljena u časopisu Fertility and Sterility otkrila je da žene s visokom razinom alfa-amilaze, biomarkera stresa, imaju značajno manje šanse za začeće od žena s nižim razinama biomarkera. Druga studija objavljena u časopisu Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology otkrila je da žene s visokom razinom stresa imaju veći rizik od neplodnosti i dulje vrijeme do začeća od žena s nižom razinom stresa.
Uloga anksioznosti i depresije u neplodnosti
Anksioznost i depresija su česta mentalna stanja koja mogu imati značajan utjecaj na reproduktivno zdravlje. Anksioznost i depresija mogu poremetiti hormonsku ravnotežu koja regulira ovulaciju i proizvodnju sperme, a mogu utjecati i na imunološki sustav i cjelokupno zdravlje.
Istraživanja su pokazala da žene s anksioznošću i depresijom imaju veću vjerojatnost da će iskusiti neplodnost od žena bez ovih stanja. Studija objavljena u časopisu Human Reproduction otkrila je da žene s anamnezom anksioznosti i depresije imaju veću vjerojatnost da će imati poteškoća sa začećem od žena bez ovih stanja. Slično tome, studija objavljena u časopisu Fertility and Sterility otkrila je da žene s depresijom imaju manju vjerojatnost začeća od žena bez depresije.
Utjecaji traume na plodnost
Trauma, bilo fizička ili emocionalna, može imati trajan utjecaj na reproduktivno zdravlje. Trauma može poremetiti hormonsku ravnotežu koja regulira plodnost, a može uzrokovati i upalu i oštećenje reproduktivnih organa. Trauma također može uzrokovati psihološku nelagodu, što može dodatno utjecati na reproduktivno zdravlje.
Istraživanja su pokazala da trauma može negativno utjecati na plodnost. Studija objavljena u časopisu Psychosomatic Medicine otkrila je da žene s poviješću seksualnog zlostavljanja imaju veći rizik od neplodnosti od žena bez takve povijesti. Slično tome, studija objavljena u časopisu Journa pokazala je niže stope uspješnosti IVF liječenja u odnosu na žene bez takve povijesti.
Dijagnosticiranje psihološke neplodnosti
Općenito, psihološki uzroci nisu uvijek lako prepoznati i ukloniti u tretmanima neplodnosti. Češći su među aktivnim poslovnim ženama starijim od 30-35 godina koje rade u intelektualnim ili kreativnim područjima. Stoga ponekad ispravan medicinski tretman ne daje očekivane rezultate. Obično je moguće otkriti psihološki faktor kada žena ima odnos povjerenja s liječnikom (reproduktologom) i psihologom. Ponekad liječnik ili par ne uzimaju u obzir psihološki faktor neplodnosti. No, važno je da žena/par shvati moguće psihološke razloge i da ih prihvati jer im to može pomoći da postanu roditelji.
Je li fenomen psihološke neplodnosti stvaran?
Postoje li znanstveni dokazi da psihološko i emocionalno stanje utječe na sposobnost začeća? Stručnjaci kažu da psihološka neplodnost doista postoji. Budući da živčani sustav igra značajnu ulogu u regulaciji svih tjelesnih procesa, sposobnost rađanja djece ne ovisi samo o stanju reproduktivnog sustava već i o psihi. Emocionalni stres može utjecati na trudnoću. Razni sukobi i poteškoće na poslu, nesporazumi s partnerom ili čak opsesivna želja za djetetom mogu doprinijeti psihološkoj neplodnosti. Također, misli o “bezdjetnosti” i osjećaji manje vrijednosti mogu uzrokovati stres. Dugotrajni stres može oslabiti imunološki sustav, dovesti do hormonalnih promjena i smanjiti vjerojatnost začeća. Iako ga neće biti moguće dijagnosticirati.
Vjeruje se da 30% neplodnih parova ne može začeti zbog psiholoških razloga. I za to može postojati ogroman broj razloga budući da su vrlo individualni. Često, razumijevanje razloga, njihovo otkrivanje u prošlom iskustvu, njihovo proživljavanje i njihovo shvatanje može pomoći u začeću djeteta. Razlozi mogu biti razvod roditelja, traumatični događaji, gubitak voljenih osoba, bolan odnos s jednim od roditelja, anksioznost, strahovi, loše iskustvo trudnoće ili poroda, strah od budućnosti i još mnogo toga. Također, neplodnost i nezrelost partnera mogu ih spriječiti da postanu roditelji.
Kontroverza oko dijagnoze psihološke neplodnosti
Koncept psihološke neplodnosti je kontroverzan, a neki stručnjaci dovode u pitanje je li to valjana dijagnoza. Psihološka neplodnost odnosi se na
Umjetna inteligencija potpomognute reprodukcije i genetike otkrila je da žene s poviješću traume ne mogu začeti zbog psiholoških čimbenika poput stresa, anksioznosti i depresije, a ne zbog fizičkih čimbenika poput začepljenih jajovoda ili niskog broja spermija.
Kritičari dijagnoze tvrde da su psihološki čimbenici često isprepleteni s fizičkim čimbenicima, što otežava njihovo razdvajanje. Osim toga, neki tvrde da dijagnoza psihološke neplodnosti prebacuje preveliku krivnju na pojedinca ili par, umjesto da se bavi sistemskim problemima koji doprinose neplodnosti.
Zagovornici dijagnoze tvrde da je rješavanje psiholoških čimbenika važan dio liječenja neplodnosti i da može dovesti do boljih ishoda. Također tvrde da dijagnosticiranje psihološke neplodnosti može pomoći pojedincima i parovima da bolje razumiju i nose se s izazovima neplodnosti te da može pomoći u smanjenju stigme oko traženja podrške za mentalno zdravlje zbog problema povezanih s plodnošću.
Važnost traženja savjetovanja i podrške za mentalno zdravlje
Bez obzira slaže li se netko s dijagnozom psihološke neplodnosti ili ne, jasno je da je rješavanje psiholoških čimbenika važan dio liječenja neplodnosti. Traženje savjetovanja i podrške za mentalno zdravlje može pomoći pojedincima i parovima da se bolje nose s emocionalnim izazovima neplodnosti te može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, što zauzvrat može poboljšati reproduktivno zdravlje.
Savjetovanje također može pomoći pojedincima i parovima da istraže alternativne mogućnosti za izgradnju obitelji, poput posvajanja ili surogatstva , te im može pomoći da se snađu u složenim emocijama koje se javljaju tijekom procesa liječenja neplodnosti. Osim toga, savjetovanje može pomoći pojedincima i parovima da razviju strategije suočavanja sa stresom i tjeskobom, što može poboljšati ukupnu kvalitetu života.
Veza između liječenja plodnosti i emocionalnog blagostanja
Emocionalni utjecaj IVF-a i drugih tretmana plodnosti
Liječenje plodnosti, posebno IVF, može biti stresan i emocionalni proces. Fizički zahtjevi liječenja plodnosti, poput čestih injekcija i praćenja, mogu biti ogromni, a financijski trošak liječenja može biti značajan teret.
Osim fizičkog i financijskog stresa liječenja neplodnosti, mnogi pojedinci i parovi također doživljavaju emocionalni stres. Neizvjesnost i nepredvidljivost procesa liječenja neplodnosti mogu izazvati tjeskobu, a mogućnost razočaranja i gubitka može biti emocionalno izazovna.
Uloga savjetovanja u liječenju neplodnosti
S obzirom na emocionalne izazove liječenja neplodnosti, savjetovanje može biti vrijedan alat za pojedince i parove koji se liječe. Savjetovanje može pružiti siguran i podržavajući prostor za istraživanje emocionalnog utjecaja liječenja neplodnosti i može pomoći pojedincima i parovima da razviju strategije suočavanja sa stresom i anksioznošću.
Savjetovanje također može pomoći pojedincima i parovima da učinkovitije komuniciraju jedni s drugima i može pomoći u jačanju njihovog odnosa tijekom često stresnog procesa liječenja neplodnosti. Osim toga, savjetovanje može pružiti podršku i vodstvo dok se pojedinci i parovi snalaze u složenim odlukama i emocijama koje se javljaju tijekom liječenja neplodnosti.
Strategije suočavanja s neplodnošću
Suočavanje s emocionalnim stresom neplodnosti
Neplodnost može biti emocionalno izazovno iskustvo i važno je da pojedinci i parovi imaju strategije za upravljanje stresom i anksioznošću. Neke učinkovite strategije suočavanja s neplodnošću uključuju:
- Žene koje ne mogu zatrudnjeti trebale bi pokušati na neko vrijeme zaboraviti na bebu, jer opsesija porodom i negativne emocije koje doživljavaju pri pogledu na tuđu djecu uzrokuju im stres. Pokušajte se odvratiti – art terapijom, hobijima, putovanjima, kreativnošću i drugim obavezama. I, naravno, najbolje je obratiti se stručnjacima za pomoć.
- Pokušajte poslušati sebe i zapitajte se zašto vam treba dijete. Motivi začeća važni su za unutarnju „odluku“. Želja za djetetom trebala bi biti nesebična.
- Pokušajte smanjiti emocionalne brige oko nemogućnosti začeća, smanjite kontrolu i osjećaje krivnje. Sve dolazi u svoje vrijeme.
- Tražite pozitivne trenutke – ima vremena za pripremu za roditeljstvo, brigu o zdravlju i dovršavanje drugih stvari.
- Pokušajte “nacrtati” šareno i jarko pozitivnu sliku nošenja bebe i poroda.
- Naučite se opustiti – masaža, bazen, opuštajuća kupka, glazba i kreativnost mogu pomoći.
- Ne usredotočujte se samo na začeće – živite punim plućima! Svatko ima svoj put, a djeca će vam doći kada budete spremni za njih.
Izgradnja mreže podrške
Izgradnja mreže podrške važan je dio suočavanja s neplodnošću. Podrška može doći iz različitih izvora, uključujući obitelj, prijatelje, grupe podrške i stručnjake za mentalno zdravlje.
Grupe za podršku mogu pružiti siguran i podržavajući prostor za povezivanje s drugima koji prolaze kroz slična iskustva te mogu pružiti vrijednu emocionalnu podršku i praktične savjete. Stručnjaci za mentalno zdravlje, poput savjetnika ili terapeuta, mogu pružiti individualiziranu podršku i smjernice za suočavanje s emocionalnim izazovima neplodnosti.
Strategije brige o sebi za upravljanje stresom i anksioznošću
Strategije brige o sebi poput mindfulnessa, tjelovježbe i zdrave prehrane mogu biti učinkoviti alati za upravljanje stresom i tjeskobom povezanim s neplodnošću. Prakse mindfulnessa poput meditacije i dubokog disanja mogu pomoći pojedincima i parovima da smanje stres i tjeskobu, dok redovita tjelovježba može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju simptoma depresije.
Zdrava i uravnotežena prehrana također može pomoći u poboljšanju općeg fizičkog i mentalnog zdravlja te može pozitivno utjecati na plodnost. Osim toga, važno je da pojedinci i parovi daju prioritet aktivnostima brige o sebi koje im donose radost i opuštanje, poput čitanja, boravka na otvorenom ili tople kupke.
Zaključak
Neplodnost može biti izazovno i emocionalno iskustvo, ali postoje strategije i resursi koji pomažu pojedincima i parovima da se nose sa stresom i neizvjesnošću procesa liječenja neplodnosti. Bez obzira vjeruje li netko u dijagnozu psihološke neplodnosti ili ne, jasno je da je rješavanje psiholoških čimbenika važan dio liječenja neplodnosti, a traženje podrške za mentalno zdravlje može pomoći u poboljšanju ishoda i kvalitete života.
Izgradnja mreže podrške, prakticiranje brige o sebi i traženje savjetovanja ili terapije mogu biti vrijedni alati za upravljanje stresom i anksioznošću povezanim s neplodnošću. Davanjem prioriteta emocionalnoj dobrobiti i traženjem podrške i resursa potrebnih za snalaženje u procesu liječenja neplodnosti, pojedinci i parovi mogu povećati svoje šanse za ostvarenje sna o izgradnji obitelji.
