Svima je danas poznata hitnost problema neplodnosti. I dr\u017eavne i privatne klinike bave se rje\u0161avanjem ovih problema jer je prili\u010dno velikom broju parova potrebna pomo\u0107. <\/p>\n\n
Ve\u0107ina parova koji tra\u017ee pomo\u0107 zbog problema s neplodno\u0161\u0107u smatraju svoje zdravstveno stanje glavnim problemom. No, vrijedi se sjetiti i koliko je psiholo\u0161ko stanje partnera va\u017eno za za\u010de\u0107e. <\/p>\n\n
U dana\u0161njoj stvarnosti, \u017eelja za profesionalnim ostvarenjem i izgradnjom karijere sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee biti uzrok psiholo\u0161ke neplodnosti. \u017dene \u017eele posti\u0107i uspjeh u mnogim podru\u010djima ravnopravno s mu\u0161karcima. \u017dele roditi dijete, ali istovremeno ih je strah napustiti karijeru. \u0160to ako to dovede do usamljenosti, izolacije od dru\u0161tva na neko vrijeme i mogu\u0107e do materijalnih pote\u0161ko\u0107a? I unato\u010d vanjskim naporima, \u017eena mo\u017eda podsvjesno nije spremna imati dijete. Ako \u017eena osje\u0107a da ne mo\u017ee za\u0161tititi svoju bebu, tada do za\u010de\u0107a mo\u017eda ne\u0107e do\u0107i. <\/p>\n\n
Razni strahovi povezani sa samom trudno\u0107om mogu sprije\u010diti \u017eenu da postane majka. To mo\u017ee biti strah od gubitka trudno\u0107e, strah od ra\u0111anja bolesne bebe, strah od poro\u0111aja, strah od promjene figure (tijela) i jo\u0161 mnogo toga. <\/p>\n\n
\u201ePsiholo\u0161ka nelagoda povezana s neplodno\u0161\u0107u dobro je dokumentirana, s vi\u0161im stopama depresije, anksioznosti i stresa me\u0111u osobama s neplodno\u0161\u0107u u usporedbi s op\u0107om populacijom. Rje\u0161avanje psiholo\u0161kih \u010dimbenika tijekom lije\u010denja neplodnosti mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju ishoda i kvalitete \u017eivota pogo\u0111enih.\u201c<\/em><\/p>\n\n Izvor: Boivin, J., Domar, AD, Shapiro, DB, Wischmann, TH i Fauser, BC (2012). Me\u0111unarodni odbor za pra\u0107enje potpomognute oplodne tehnologije (ICMART) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirali su glosar terminologije potpomognute oplodnje, 2009. Human Reproduction, 27(2), 240-249. <\/em><\/p>\n\n Stres je uobi\u010dajeno iskustvo u modernom \u017eivotu i mo\u017ee imati zna\u010dajan utjecaj na fizi\u010dko i emocionalno blagostanje. Kada je rije\u010d o plodnosti, stres mo\u017ee poremetiti osjetljivu ravnote\u017eu hormona i neurotransmitera koji reguliraju reproduktivnu funkciju. Stres tako\u0111er mo\u017ee utjecati na imunolo\u0161ki sustav, pove\u0107avaju\u0107i rizik od infekcije i upale u reproduktivnim organima. <\/p>\n\n Istra\u017eivanja su pokazala da stres mo\u017ee negativno utjecati na plodnost, posebno kod \u017eena. Studija objavljena u \u010dasopisu Fertility and Sterility otkrila je da \u017eene s visokom razinom alfa-amilaze, biomarkera stresa, imaju zna\u010dajno manje \u0161anse za za\u010de\u0107e od \u017eena s ni\u017eim razinama biomarkera. Druga studija objavljena u \u010dasopisu Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology otkrila je da \u017eene s visokom razinom stresa imaju ve\u0107i rizik od neplodnosti i dulje vrijeme do za\u010de\u0107a od \u017eena s ni\u017eom razinom stresa. <\/p>\n\n Anksioznost i depresija su \u010desta mentalna stanja koja mogu imati zna\u010dajan utjecaj na reproduktivno zdravlje. Anksioznost i depresija mogu poremetiti hormonsku ravnote\u017eu koja regulira ovulaciju i proizvodnju sperme, a mogu utjecati i na imunolo\u0161ki sustav i cjelokupno zdravlje. <\/p>\n\n Istra\u017eivanja su pokazala da \u017eene s anksiozno\u0161\u0107u i depresijom imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e iskusiti neplodnost od \u017eena bez ovih stanja. Studija objavljena u \u010dasopisu Human Reproduction otkrila je da \u017eene s anamnezom anksioznosti i depresije imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e imati pote\u0161ko\u0107a sa za\u010de\u0107em od \u017eena bez ovih stanja. Sli\u010dno tome, studija objavljena u \u010dasopisu Fertility and Sterility otkrila je da \u017eene s depresijom imaju manju vjerojatnost za\u010de\u0107a od \u017eena bez depresije. <\/p>\n\n Trauma, bilo fizi\u010dka ili emocionalna, mo\u017ee imati trajan utjecaj na reproduktivno zdravlje. Trauma mo\u017ee poremetiti hormonsku ravnote\u017eu koja regulira plodnost, a mo\u017ee uzrokovati i upalu i o\u0161te\u0107enje reproduktivnih organa. Trauma tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati psiholo\u0161ku nelagodu, \u0161to mo\u017ee dodatno utjecati na reproduktivno zdravlje. <\/p>\n\n Istra\u017eivanja su pokazala da trauma mo\u017ee negativno utjecati na plodnost. Studija objavljena u \u010dasopisu Psychosomatic Medicine otkrila je da \u017eene s povije\u0161\u0107u seksualnog zlostavljanja imaju ve\u0107i rizik od neplodnosti od \u017eena bez takve povijesti. Sli\u010dno tome, studija objavljena u \u010dasopisu Journa pokazala je ni\u017ee stope uspje\u0161nosti IVF lije\u010denja u odnosu na \u017eene bez takve povijesti. <\/p>\n\n Op\u0107enito, psiholo\u0161ki uzroci nisu uvijek lako prepoznati i ukloniti u tretmanima neplodnosti. \u010ce\u0161\u0107i su me\u0111u aktivnim poslovnim \u017eenama starijim od 30-35 godina koje rade u intelektualnim ili kreativnim podru\u010djima. Stoga ponekad ispravan medicinski tretman ne daje o\u010dekivane rezultate. Obi\u010dno je mogu\u0107e otkriti psiholo\u0161ki faktor kada \u017eena ima odnos povjerenja s lije\u010dnikom (reproduktologom) i psihologom. Ponekad lije\u010dnik ili par ne uzimaju u obzir psiholo\u0161ki faktor neplodnosti. No, va\u017eno je da \u017eena\/par shvati mogu\u0107e psiholo\u0161ke razloge i da ih prihvati jer im to mo\u017ee pomo\u0107i da postanu roditelji. <\/p>\n\n Postoje li znanstveni dokazi da psiholo\u0161ko i emocionalno stanje utje\u010de na sposobnost za\u010de\u0107a? Stru\u010dnjaci ka\u017eu da psiholo\u0161ka neplodnost doista postoji. Budu\u0107i da \u017eiv\u010dani sustav igra zna\u010dajnu ulogu u regulaciji svih tjelesnih procesa, sposobnost ra\u0111anja djece ne ovisi samo o stanju reproduktivnog sustava ve\u0107 i o psihi. Emocionalni stres mo\u017ee utjecati na trudno\u0107u. Razni sukobi i pote\u0161ko\u0107e na poslu, nesporazumi s partnerom ili \u010dak opsesivna \u017eelja za djetetom mogu doprinijeti psiholo\u0161koj neplodnosti. Tako\u0111er, misli o “bezdjetnosti” i osje\u0107aji manje vrijednosti mogu uzrokovati stres. Dugotrajni stres mo\u017ee oslabiti imunolo\u0161ki sustav, dovesti do hormonalnih promjena i smanjiti vjerojatnost za\u010de\u0107a. Iako ga ne\u0107e biti mogu\u0107e dijagnosticirati. <\/p>\n\n Vjeruje se da 30% neplodnih parova ne mo\u017ee za\u010deti zbog psiholo\u0161kih razloga. I za to mo\u017ee postojati ogroman broj razloga budu\u0107i da su vrlo individualni. \u010cesto, razumijevanje razloga, njihovo otkrivanje u pro\u0161lom iskustvu, njihovo pro\u017eivljavanje i njihovo shvatanje mo\u017ee pomo\u0107i u za\u010de\u0107u djeteta. Razlozi mogu biti razvod roditelja, traumati\u010dni doga\u0111aji, gubitak voljenih osoba, bolan odnos s jednim od roditelja, anksioznost, strahovi, lo\u0161e iskustvo trudno\u0107e ili poroda, strah od budu\u0107nosti i jo\u0161 mnogo toga. Tako\u0111er, neplodnost i nezrelost partnera mogu ih sprije\u010diti da postanu roditelji. <\/p>\n\n Koncept psiholo\u0161ke neplodnosti je kontroverzan, a neki stru\u010dnjaci dovode u pitanje je li to valjana dijagnoza. Psiholo\u0161ka neplodnost odnosi se na <\/p>\n\n Umjetna inteligencija potpomognute reprodukcije i genetike otkrila je da \u017eene s povije\u0161\u0107u traume ne mogu za\u010deti zbog psiholo\u0161kih \u010dimbenika poput stresa, anksioznosti i depresije, a ne zbog fizi\u010dkih \u010dimbenika poput za\u010depljenih jajovoda ili niskog broja spermija.<\/p>\n\n Kriti\u010dari dijagnoze tvrde da su psiholo\u0161ki \u010dimbenici \u010desto isprepleteni s fizi\u010dkim \u010dimbenicima, \u0161to ote\u017eava njihovo razdvajanje. Osim toga, neki tvrde da dijagnoza psiholo\u0161ke neplodnosti prebacuje preveliku krivnju na pojedinca ili par, umjesto da se bavi sistemskim problemima koji doprinose neplodnosti. <\/p>\n\n Zagovornici dijagnoze tvrde da je rje\u0161avanje psiholo\u0161kih \u010dimbenika va\u017ean dio lije\u010denja neplodnosti i da mo\u017ee dovesti do boljih ishoda. Tako\u0111er tvrde da dijagnosticiranje psiholo\u0161ke neplodnosti mo\u017ee pomo\u0107i pojedincima i parovima da bolje razumiju i nose se s izazovima neplodnosti te da mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stigme oko tra\u017eenja podr\u0161ke za mentalno zdravlje<\/a> zbog problema povezanih s plodno\u0161\u0107u. <\/p>\n\n Bez obzira sla\u017ee li se netko s dijagnozom psiholo\u0161ke neplodnosti ili ne, jasno je da je rje\u0161avanje psiholo\u0161kih \u010dimbenika va\u017ean dio lije\u010denja neplodnosti. Tra\u017eenje savjetovanja i podr\u0161ke za mentalno zdravlje mo\u017ee pomo\u0107i pojedincima i parovima da se bolje nose s emocionalnim izazovima neplodnosti te mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stresa i anksioznosti, \u0161to zauzvrat mo\u017ee pobolj\u0161ati reproduktivno zdravlje. <\/p>\n\nUtjecaj stresa na reproduktivno zdravlje<\/h3>\n\n
Uloga anksioznosti i depresije u neplodnosti<\/h3>\n\n
Utjecaji traume na plodnost<\/h3>\n\n
Dijagnosticiranje psiholo\u0161ke neplodnosti<\/h2>\n\n
Je li fenomen psiholo\u0161ke neplodnosti stvaran? <\/h3>\n\n
Kontroverza oko dijagnoze psiholo\u0161ke neplodnosti<\/h3>\n\n
Va\u017enost tra\u017eenja savjetovanja i podr\u0161ke za mentalno zdravlje<\/h3>\n\n